RELATIRIO HAKIAK FAHI HO BIBI ETA_MOLEANA
RESUMU
Maioria, sidadaun Timor Lorosa’e moris nu’udar Agricultor
ne’ebe mak iha interese atu haki’ak bibi, tamba uza capital ne’ebe ladun boot,
ladun gasta osan, fasil atu haki’ak la persiza fatin ne’ebe luan.
Projetu ne’ebe mak estudante Escola Técnica Agricola de
Moleana halao, diak teb-tebes tamba, projetu ida ne’e sai hanesan exemplu ida
ba komunidade ou Agrikultor sira ne’ebe mak hela besik iha area projetu hodi
nune’e, Agrikultor sira bele banati ou adapta tuir saida mak estudante sira
halo
KAPITULU I.
DAHULUK
1.1.Introdusaun
Tuir dekretu Lei N 8/2010 iha loron 15 fulan Fevreiru,
Programa prova de Aptidão Profissional (PAP)
Hanesan komponente husi kurikulum foun ba Ensinu Sekundáriu Tékniku Vokasional
(ESTV) Ne’ebe konsiste iha apresentasaun no defesa ba projetu ne’ebe sei teste
husi júri, no mos ho Responsabilidade ba Relatoriu final no realiza e apresia
kritika, demonstrativu, no hatene kona-ba konpeténsias profissionais adquiridu
ba tempu naruk iha formasaun, ho razaun hirak ne’e maka estudante refere halo
projetu ne’ebe ho kompeténsia, Haki’ak
Bibi ho Sistema Semi Intensivu.
Bibi klasifika nu’udar Balada maksusuk ka mamiferu ki’ik
ida ne’ebe iha dikur par rua, ain kukun par rua, no nia dikur kleuk ba laran,
Bibi gosta liu moris iha foho no fatin sira ne’ebe difisil ba Animal sira seluk
hela
ba.
Klasifikasaun bibi ne’ebe inklui iha
animal makfalek hanesan mos krau no bibi malae, hanesan : filu cordata, sub filu vertebradu ( iha ruin kotuk ),Klase mak susuk (
mamiferu,fo susu ba ninia oan ),suku makukun (unguladu katak ho ain kukun
),Ordo artiodaktilu ( Ain kukun par rua ),sub Ordo selenodantia ( makfa’lek ),
Secsaun Pecora ( hahoris Oan ), Familia bovidas,Jeneru bibik ( Caprino ),
Specie Capra hircus, ibex,caucaria,falconeri,pirenaica.
Bibi animal ida ne’ebe mak fasil liu atu halo adaptasaun
ba ambiente ne’ebe nia hela ka moris ba’, Bibi nia hahalok han hahan no ai
tahan sira ne’ebe nia ko’or verde, bele halo rezultadu aat ka estraga rai no
meu ambiente.
Iha Timor Lorosa’e laran tomak numeru Bibi barak
teb-tebes antes tinan 1999, iha tinan 1999 nu’meru bibi iha Timor Lorosa’e
laran tomak kabesa 131. 125, maibe depois Vota independensia nian, numeru bibi
menus liu, ne’ebe iha tinan 2002 nu’meru bibi iha Timor Lorosa’e laran tun to’o
kabesa 79.379. (Almeida, 2003).
Sistema haki’ak bibi ne’ebe oras ne’e dau-daun ita nia Familia Agrikultor sira adopta mak sistema
semi estensivu. Fatin ne’ebe mak bele sustenta sistema ida ne’e mak tenke iha
pasture ne’ebe luan, pasture ne’ebe mak ita iha maka pastura natural, ne’ebe
hori uluk kedas husi avon sira nia Tempu kedas hodi husik balada sira.
1.2.Objetivo
Objetivu husi projetu kriasaun haki’ak Bibi mak hanesan
tuir mai nee:
1.
Atu bele aumenta
estudante / hau nia kapasidade, liu-liu iha area
pecuaria hodi nune’e bele implementa iha ami/hau nia fatin depois de sai husi eskola ida ne’e.
2.
Estudante/hau
bele implementa
siensia ne’ebe mak hau hetan durante iha banku estudu hodi nune’e bele hatene vantajen husi hau nia kapasidade.
3.
Estudante
/hau bele hatene oinsa bele hetan rezultadu ne’ebe di’ak husi
sistema kriasaun haki’ak Bibi ho Sistema Semi Intensivu.
4.
Oportunidade ida
hodi demostra potenciais empregador sira ho kapasidade ba alunu atu desempenho
profissional rigorosso, atu nune’e bele sientifika kona-ba grau konhesimentu
Tékniku nian.
1.3.Benefisiu
Benefisiu
ba projetu kriasaun haki’ak Bibi mak hanesan tur mai ne’e:
1.
Kapital ne’ebe uza
hodi haki’ak bibi uitoan, signifika katak bibi hanesan makfalek ki’ik ida,
ne’ebe fasil atu ema haki’ak.
2.
Bibi bele oan
lalais.
3.
Animal ida ne’ebe
ema hotu-hotu bele han nia naan laos hanesan fahi (Ema ne’ebe tensaun altu ba
sira nia saude ladun di’ak,religiao islamia sei
la konsumu).
4.
Atu bele aumenta
kohecimentu kona-ba ciénsia Tékniku Agrikola liu-liu iha area pecuaria atu sai
realidade ida ne’ebe molok kontinua iha nivel ne’ebe aas.
5.
Atu hetan osan
bazeia ba animal ne’ebe mak ita haki’ak ho resultadu ne’ebe di’ak, wainhira kolleita.
6.
Prepara ho
kapasidade ne’ebe di’ak ou experiensia atu nune’e to’o ikus bele kompete iha
desenvolvimentu ba sektor Agro Pecuaria.
KAPITULO. II.
TEORIA
BASICO
2.1. Referensia
Bibi hanesan animal ida fasil liu atu halo adaptasaun ba
ambiente, ne’ebe nia hela ou moris ba, iha fatin ka ambiente aat liu mos,
animal ida ne’e bele moris. (Almedia, 2003). Hatutan tan katak se ita la halo
monitoria karik ka la hare didiak bibi ne’e moris, bibi ne’e halo att meiu-
ambiente liu-liu fatin sira ne’ebe ai ka du’ut.
Tuir Reksohadiprodjo, (1984) animal domestiku husi fatin
ne’ebe klima diferentes presiza adaptasaun ho ambiente ne’ebe foun atu defende
ninia moris. Tuir mai hateten mos katak Animal domestikasaun sei estres
wainhira Animal domestikasaun ne’e moris iha habitasaun foun, maka animal ne’e
sei labele moris iha fatin ne’e.
Utilizasaun lima sistema kriasaun animal produsaun na’an/produsaun
bibi mak hanesan tuir mai ne’e:
2.1.Preparasaun
fini
Bibi finin ne’ebe atu hili hodi haki’ak, ita presiza
hatene bibi finin ne’e mai husi ne’ebe, ita labele sosa bibi sira ne’ebe ema
barak mak faan iha estrada ibun, tamba bibi sira ne’e ninia orijen mai husi
fatin ne’ebe la klaru tiha ona, (Almedia, 2003).
Fini hanesan fator ida ne’ebe determinante sucesu ka la
sucesu iha kriasaun animal nia laran. Ho razaun ida ne’e maka hili no selesaun
fini hanesan atividade importante ne’ebe kriador tenke halao no hamutuk ho
overese alimentasaun e gestaun haki’ak animal ne’ebe di’ak sei fo resultadu
ne’ebe di’ak iha kriasaun nia laran. (Sasroamidjojo ho Soeradji, 1978)
2.2.Hahan/Ai-han
Hahan hanesan fator ida importante iha kriasaun bibi,
liu-liu kona-ba hasa’e kresimentu no desenvolvimentu pesu ne’ebe lais. Iha
kriasaun nia laran iha buat tolu mak importante ne’ebe integradu hanesan
karakteristiku genetiku, kriasaun, no hahan, fator prevensaun no tratamentu moras e merkadu, (Kanisius,
1986).
Tuir Sasroamidjojo, (1980) katak hahan hanesan fator ida
ne’ebe importante iha deselvolvimentu iha area pecuaria, tamba animal domestiku
hotu-hotu bele moris no reprodutiva wainhira alimentasaun preparadu ho
kualidade no kuantidade.
2.3. Luhan
Tuir kanisius, 1986. Katak atu hari’i luhan ne’ebe
kriteriu teknis presiza konhesimentu klean no esperiensia, maka relasaun ho ida
ne’e kriador sira tenke kompriende buat balun hanesan; lokasaun luhan,
distansia entre luhan, material ne’ebe uza, luhan nia luan, ventilasaun, didin
lolon.
Luhan hanesan fator ida ne’ebe importante tebes atu
determina sucesu ka lae iha kriasaun animal nia laran, tamba luhan nia funsaun
importante tebes ba animal hanesan fatin atu deskansa ba animal, fasil atu halo
manajementu kriasaun, no defende animal husi perigu no na’ok ten. (Anonim, 1996)
ideia hanesan husi Sasroamidjojo no Soeradji (1978) hateten katak ho luhan
ne’ebe di’ak maka utilizasaun Ai-han ho objetivu produsaun sei bele kontrolu ho
di’ak. Almedia, 2003, mos hateten katak bibi luhan importante
teb-tebes tamba luhan ne’e iha funsaun ne’ebe importante liu mak bele
proteje bibi no nia oan sira husi disturbiu animal sira seluk ne’ebe mai husi
liur.
2.4.Prevensaun no
tratamentu ba Animal moras
Fator ne’ebe mak tuir determina iha kriasaun no produsaun
animal mak moras. Moras Animal hanesan perigu ida mak amiasa ne’ebe mosu iha kualker tempu, ho nune’e bele
tarde kresimentu, hatun imunidade animal, no Animal bele mate. (Sugeng, 1992).
Almedia (2003) hateten katak moras bele halo lakon ita
nia knar, bele halo lakon ita nia osan no buat seluk tan, tamba moras bele halo
bibi mate derrepente, bele mos halo menus produsaun bibi nian, baseia ba buat
hirak ne’e maka wainhira bibi hetan moras uitoan deit tenke halo kedas
tratamentu hodi nune’e labele efeitu ba bibi nia produsaun.
2.5.Merkadu
Objetivu ikus husi Desenvolvimentu Agrikultura mak hasa’e povu/Agrikultor nia moris. Fa’an rezultadu kriasaun ne’ebe
di’ak hanesan pasu importante atu hetan lukru ne’ebe a’as, maibe kriasaun
ne’ebe di’ak sei la fo benefisu wainhira merkadu no fa’an produsaun la di’ak.
(Anonim, 1996).
Merkadu hanesan fator determinante atu hetan lukru ne’ebe
bo’ot iha kriasaun animal, tamba wainhira merkadu di’ak, konsumentu barak, e
rendimentu di’ak maka animal nia folin mos di’ak. (Lopes, 1998), ne’e duni observa
merkadu mos importante hodi nune’e produsaun/kriador bele hatene kondisaun
ri’il ne’ebe akontese iha merkadu.
KAPITULO. III.
METODOLOGIA PROJETU
3.1.Observa
Lokalizasaun
Observasaun mak hanesan aktividade simples ida ne’ebe sei
halao uluk antes atu halao servisu seluk, observasaun nia funsaun atu hare ka
identifika kondisaun rai ne’ebe prepara ona atu hala’o projetu ne’e rasik atu
nune’e bele hatene kondisaun rai ne’e, rai lolon ka rai tetuk atu nune’e animal ou Bibi ne’ebe mak haki’ak, halimar ho livre no diak.
Halo observasaun ba area ne’ebe mak hala’o
ba projetu ne’e iha loron 12-06-2017 ne’ebe akompanha husi
kurikulu, orientador, no komissaun organizadora (PAP).
3.2.Fatin no Tempu
Implementasaun
3.2.1.
Tempu
Programa de prova aptidaun profissional (PAP) hahu realiza durante fulan
tolu nia laran, hahu iha loron 06/07/2017, no remata iha loron 06, Fulan
Setembru, Tinan 2017
3.2.2.
Fatin.
Programa
Ida ne’e realisa iha kanpoun ETA-Moleana, Aldeia Moleana, Suco Ritabou Posto
Administrativo Maliana, e Municipio de Bobonaro
3.3.Equipamentus
ho Material
Equipamentu
ne’ebe uza iha aktividade/projetu haki’ak Bibi mak hanesan tuir mai ne’e:
3.3.1. Equipamentus
a.
Katana
b.
Aisuak
c.
Sekop
d.
Metru
e.
Tali
f.
Martelu
g.
Kado
3.3.2. Material
Material
ne’ebe uza iha aktividade /projetu haki’ak Bibi mak hanesan tuir mai ne’e:
a.
Fini Bibi
b.
Ai
c.
Au
d.
Kalen
e.
Pregu
f.
Masa hemu bee fatin
g. Aimoruk
3.4. Limpeza
Lokalizasaun
Objetivu importante liu mak limpeza ne’e, atu nune’e
fasil mai ita atu hala’o projetu ne’e. Limpeza ida ne’e rasik ho nia durasaun tempu loron rua
(2), hahu iha loron 15/05/2017 ne’ebe, realiza husi estudante PAP, iha fatin kampaun
ETA.M, Aldeia Moleana, Suku Ritabou, Postu Administrativu Maliana, Municipiu
Bobonaro.
KAPITULO. IV.
REZULTADO
E DISCUSAUN
4.1.Planu
Aktividade ba Projetu
Antes realiza programa prova aptidaun profissional, (PAP)
ba dala uluk halo processu planu ne’ebe klaru atu nune’e labele hetan
difikuldade durante hala’o aktividade iha kampu servisu nian.
Programa de prova Aptidaun Profissional (PAP) iha parte
rua mak hanesan:
4.1.1.
Aktividade la ho fisiku mak hanesan
a. Planu aktividade
b. Identifika área/observasaun
4.1.2.
Aktividade ho fisiku mak hanesan
a. Hamos du’ut no restu husi kulturais sira
b. Preparasaun ba material no equipamentus
c. Sukat aréa ne’ebe atu halo konstrusaun
d. Bibi ne’ebe haki’ak
4.2.Manutensaun ba
Bibi ne’ebe haki’ak mak hanesan
a. Fo han e fo hemu/bee
b. Hamos luhan laran
c. Hamos aréa Luhan
d. Kontrola moras
4.2.Orsamentu ba
projetu
Fator
ne’ebe mak fo imfluensa ba iha analisa orsamento projetu nian mak hanesan :
1. fini
2. Depresiasaun
ba luhan
3. Ai-han
4. Ai-moruk
5. Orsamento
ba servisu nain
6. Seluk-seluk.
4.2.1. Fini
Fini mak hanesan quantidade bibi ne’ebe mak sosa no
haki’ak halo bo’ot, bokur, no bele halo aumenta oan to’o lori ba merkadu atu
bele fa’an. Ho nune’e atu sura orsamentu setor ida ne’e relasaun ne’ebe
integradu ho modalidade ne’ebe atu uza hodi sosa bibi ne’ebe atu haki’ak. Projetu ne’ebe mak
halao, presiza bibi fini ne’ebe ho quantidade bibi lima (5), bazeia ba buat ne’ebe ami iha no ami
nia kbi’it ne’ebe mak ami iha e bele. bibi lima (5) ne’e ho ninia presu hanesan
iha tabela.
Tabela.I.Presu fini
bibi.
No
|
No
bibi
|
Presu(US$)
|
Obs
|
1
|
Bibi Grower
|
35
|
9 mezes
|
2
|
Bibi idade produsaun
|
65
|
12 mezes
|
3
|
Bibi idade produsaun
|
65
|
12 mezes
|
4
|
Bibi idade produsaun
|
65
|
12 mezes
|
4
|
Bibi idade produsaun
|
70
|
12 mezes
|
5
|
Total
Orsamento ba fini
|
300.00.
|
|
4.2.2.
Luhan no Equipamentu
Bibi luhan nia palku ou andar ho ninia medida naruk, 50
cm, no luan, 180 cm, bele haki’ak bibi ulun
lima ou bele tun liu fali husi lima nee, iha ne’e ita hakarak hatene depresiasaun
kontruksaun luhan. Ita bele hetan husi montante osan ba kontruksaun luhan nia
fahe ho
total tempu uza luhan ou durasaun, ( tinan rua 2,).
DL = US$ 170/24 = .US$7.0.( DP = Depresiasaun Luhan ) Tinan ida produsaun dala ida.
4.2.3.
Ai-han
Iha kriasaun ou haki’ak bibi,ai-han hanesan fator ida ne’ebe importante, tamba
komponente ai-han fator ida ne’ebe bo’ot liu kompara ho komponente sira seluk.
Iha kriasaun ou haki’ak animal, iha projetu ida ne’e ai-han ne’ebe mak uza ba
fo bibi mak ai-han Verdura. Ai-han ne’ebe mak persiza fo ba bibi ne’ebe mak ita haki’ak tenke
kualidade ne’ebe di’ak.Orsamento ba ai-han mak
hanesan US$. 75.00.(kada fulan US$25).Orsamento
Ida ne’e usa ou fo ba ema ne’ebe mak prepara ai-han verdure ne’ebe mak bibi
presiza.
4.2.4. Ai-moruk no
Vaksin
Ai-moruk
ba projeto Ida ne’e implementador la prepara maibe orsamento ne’ebe mak prepara
mak US$.25.00.
Orsamento ba
servisu nain durante fulan tolu iha kriasaun bibi nia laran mak kada fulan
US$30.00.entaun total orsamento ba servisu nain mak US$. 90.00. ba fulan tolu (3) nia laran.
4.2.6. Seluk-seluk.
Orsamento ba
seluk-seluk mak hanesan :
-
Ba eletricidade US$ 10.00
-
Transportasaun US$ 30.00.
Totol
orsamento ne’ebe maka hasai atu halao kriasaun bibi mak : US$ 537.00.
4.3.Rezultado merkadoria /
faan.
Rezultado
merkadoria ou faan animal bibi mak hanesan iha tabela kraik :
No
|
No
bibi /Naran bibi
|
Presu
/ folin US$
|
Obs
|
1.
|
Bibi Grower
|
75.00
|
9 mezes
|
2.
|
Bibi idade
produsaun
|
160.00
|
12 mezes
|
3.
|
Bibi idade
Produsaun
|
170.00
|
12 mezes
|
4.
|
Bibi Idade
produsaun
|
160.00
|
12 mezes
|
5.
|
Bibi idade
produsaun
|
180.00
|
12 mezes
|
|
Total
resultado faan
|
745.00
|
|
Rendimento
ne’ebe mak kriador hetan mak hanesan :
Total orsamento
husi rezultado faan hamenus ho Total
orsamento ba projeto.
US$ 745.00 – US$.537.00 = US$ 208.00.
Maka beneefit / Cost Ratio mak :
Total orsamento
husi rezultado faan ita fahe ho
total orsamento ba projeto.
745/537 =1,3.
Maka ita bele fo
konklusaun katak negosiu ou projeto Ida ne’e viavel e bele halao kontinua..
KAPITULO.
V.
T
A K A
5.1.
Konkluzaun
Nu’udar kriador/Haki’ak nain ne’ebe
di’ak iha obrigatoriu atu hatene criteria kriasaun/haki’ak hanesan Domina
siensia, no hadomi animal ne’ebe ita haki’ak.
Domina
siensia refere hanesan domina saida mak ita temi : Breeding, Feeding, e
Management (prevensaun moras no merkadoria)
Halao
gestaun ne’ebe di’ak
Se karik kriador bele ona kria fini
ne’ebe di’ak no bele fo ai-han ne’ebe di’ak ho kualidade no kuantidade, tuir
mai kriador tenke halao gestaun kriasaun e habokur bibi no sistema semi
intensivu /intensiva.
Analisa
Economia.
Baseia
ba analisa ekonomia projetu nian hanesan; osan ne’ebe mak sai U$$ 538.00 no osan ne’ebe mak tama U$$.745.00. Maka kriador bele hetan
Rendimentu hanesan:
U$$.745 - 538 =
US$.207.00 . No Benefit Cost Ratio mak U$$745.00 / 538.00 = 1,3. Ne’e
siknifika katak kriasaun ida ne’e bele halao iha Agrikultor sira nia vida
moris.
5.2.
Rekomendasaun ka Sujestaun.
Rekomendasaun ka Sujestaun mak ami
presiza hato’o mak hanesan:
1. Atu
bele halao programa (PAP) ne’e ho di’ak Edukasaun prepara mos orsamentu ruma ba
programa ida ne’e, tamba Inan ho Aman husi estudante ladun iha posibilidade atu
realisa ou halao programa ida ne’e.
2. Husu
ba Governu kompetente atu bele legalisa ou loke dalan ba Agrikultor sira,
wainhira Agrikultor sira presiza fini animal ruma husi Indonesia atu bele halo
kriasaun iha rai Timor Lorosa’e, Tamba ho aktividade hirak ne’e maka Agrikultor
sira bele hadia sira nia vida moris no mós bele kria kampo servisu ba juventude
sira ne’ebe la iha servisu
BIBLIOGRAFIA
Recsohadiprodjo.
S. 1984, pengantar ilmu peternakan Tropis. Penerbit BPFE. Jakarta
Sosroamidjojo,
M. S, 1980, Ternak potong. CV. Yasaguna Jakarta.
Sosroamidjojo,
M. S. dan Soeradji,. 1978, peternakan Umum, CV. Yasaguna, Jakarta.
Sugeng, B.,
1992, Ternak potong., penebar Swadaya. Jakarta.
Djanah, D.,
1983. Pemeliharan ternak kambing. Yasaguna. Surabaya.
AA/VV., 1983.
Makanan Hijauan Ternak. Kanisius. Jogjakarta.
Sumoprstowo,
C.D.A. 1994. Cara pemeliharaan Ternak Kambing Yang Sukses. Bhatara, Jakart
RELATORIO
HAKIAK FAHI
RESUMO
Husi
populasaun Timor laran tomak, iha familia agrikultór barak mak haki’ak
Fahi ho kuantidade ki’ik to’o kuantidade
bo’ot. Fahi lokal iha nia estrutura
fisika, la hanesan Fahi nia fulun no mós la hanesan Fahi lokal balun fulun kor metan, mutin no makerek.
Haki’ak
Fahi mak hanesan fase ida ne’ebe importante ba ema hotu no fó benefisiu ne’ebe
bo’ot tebes ba ita agrikultor,liu-liu ba populasaun sira ne’ebe mak hela iha
base, Fahi lokal hanesan animál ida ka Fahi ida nia naran hodi uluk kedas ema
hotu koiñese.
Fahi
lokal nia funsaun ba agrikultor no
populasaun sira hotu importante teb-tebes
atu bele ajuda familia ida-idak nia moris lor-loron nian ka atu bele
aumenta osan ka ekonomia iha familia nia laran. No família pekuária sira
interese haki’ak Fahi lokal, sira barak mak nia hanoin katak prosesu fa’an
fahi fó lukru ka folin no prospriedade
diak liu wanhira sira fa’an.
Projetu
no atividade implementa iha Aldeia Moleana, Suku Ritabou, Posto Adminstrativu Maliana,
Municipiu Bobonaro, hahú iha loron (5) Juiñu to,o loron (30) Setembru 2017.
Baseia ba analiza sura rendimentu haki’ak fahi lokal husi total rendimentu
$1780 no total gastus $570 halo mos analiza B/C ratio ho valor 3.12. hatudu
katak projetu ne’e viavel atu kontinua.
KAPITULU I
DAHULUK
1.1
Introdusaun
Animál fahi hanesan balada ida ne’ebe famozu tiha ona iha sosiadade
Timor Leste, ne’ebe haki’ak husi ita nia Avon sira hori-uluk kedas to’o ohin
loron, ho nia haki’ak tradisionalmente atu bele produz proteina animal ba ema
nia nesesidade. Sosiedade haki’ak fahi hanesan fonte ida, atu bele fó resultadu
ka hanesan reserva. Iha sorin seluk, fahi hanesan mós animal ida ne’ebe utiliza
hodi halo seremonia kultural.
Haki’ak fahi husi ita nia komunidade
enjeralmente hanesan pasa tempu deit, ho nia sistema haki’ak no habarak-an
(desenvolve-an) ne’ebe eksentivamente. Desenvolvimentu animál fahi no
produktividade animál sei menus, tamba kauza husi limitasaun finanseiru husi
haki’ak nain sira, kapasidade no koinesementu sei menus, hodi halo preparasaun
material ba envestimentu ka produsaun animál. No mós kauza husi fatór jestaun
haki’ak ne’ebe ladun optimu, mak hanesan; sistema ne’ebe haki’ak extensivu, la
define objetivu haki’ak ne’ebe klaru, la iha selesaun ba fini animal (breeding) no haki’ak animal liu husi ida
ka espésie.
Animál fahi hanesan animal monogastriku
ki’ik ne’ebe, iha kapasidade bele desenvolve-an (habarak-an lalais), ho nia
kapasidade hahoris oan (liter size) 8
to’o 12 no tinan ida bele hahoris dalarua. Maibe iha indikasaun katak, fini
animál (Breeding), jestaun
(Managament), ho ai-han (Freeding)
seidauk tau atensaun dia’ak husi animál nain sira, no mós mortalidade (Mortality) ba animál fahi sei sa’e
makas ho nia produtividade no reprodusaun sei tun, tamba ne’e mak afeita, ba
produsaun fahi Timor Leste.
Atu desenvolve no hasae produtividade fahi,
mak tenke buka alternative ne’ebe dia’ak, no konkreta hodi fó solusaun ba
problema ne’ebe ita nia animál nain sira infrenta daudaun. Alternativa ne’ebe
presiza atu hadia mak jestaun haki’ak, liu husi fó ai-han konsentradu ne’ebe
iha kualidade no kuantidade ne’ebe naton
tuir seinsia nutrisaun animál nian, muda sistema haki’ak husi extensivu ba semi
intensivu ka intensivu iha sorin suluk mós, tenke regula ba reprodusaun ho
efetivu no efisiente. Sistema haki’ak fahi ho sistema intensivu bele haki’ak
animál fahi nia todan, liu husi ai-han ne’ebe kualidade tuir nesesidade animál
nian, tamba ai-han hanesan fatór importante ba susesu haki’ak fahi hodi hetan nia
produsaun ka resultadu ne’ebe di’ak baseia ba hanoin sira iha leten, mak
eskritor/hakerek nain iha hanoin ida hodi hala’o tiha ona atividade pratika
kona ba hak’ak fahi lokal (grower) ho
intensivu.
1.2 Objetivu
1. Atu
hasa’e kapasidade no koinesementu kona ba formula rasaun ba animal fahi tuir
nia fase moris hahú husi fase starter
to’o finisher.
2. Atu
hatene utiliza ai-han lokal no lamatoro tahan, hodi halo formulasaun rasun ba
animál fahi.
3. Atu
hatene haki’ak fahi ho sistema intensivu no fini animál (breeding), jestaun haki’ak (managament),
no ai-han (feeding).
1.3
Benefisiu
1. Atu
hasa’e kapasidade no koinesementu, liu husi haki’ak animál fahi ho sistema
intensivu.
2. Atu
nune’e iha futuru bele implementa iha terenu no hanesan ezemplu ida, ba
sosiedade atu bele banati tuir, hodi hasa’e produsaun fahi iha Timor Leste.
KAPITULU II
TEORIA BAZIKU
2.1
Deskrisaun Geral Fahi
Tuir ( Sihombing (1997), esplika katak
fahi maus (domestiku) ne’ebe ita hatene dau-dadun (Sus
scrofa domestic) jerasaun fahi fuik ne’ebe mai husi espésie rua ne’e mak sus scrofa no sus vitatus fahi fuik ne’ebe nia jerasaun mai husi Europa, ho nia
karakteristika hanesan; isin bo’ot, ulun bo’ot, ain-as, tilun tahan naruk no
nia fulun grosu (Crest). Sus vitatos
fahi fuir ne’ebe nia jerasaun mai husi Azea.
Animál fahi klasifika tuir aspetu zoolozia mak
hanesan; Reino, animlia,filu;
kordata, subfilu; vertebradu, klase; mamalia, ordem; artiodátilu, familia,
suidae; zenu; Sus (fahi) especie; Sus
scrofava, Sus vitatus.Sus mediaterania (Blakely no Bade, 1994). Relata liu tan katak klasifikasaun
fahi tuir aspetu karkasa iha tipu tolu, ne mak; tipu na’an no bokur na’an isin.
Animál fahi ne’ebe eziste iha Timor-Leste hanaran; “fahi Timor” ne’ebe kleur ona desenvolve iha rai ida ne’e, maibe
iha fahi balun hatama-mai husi rai seluk, hanesan Indonesia, ne;be nia fahi
hanesan ho fahi Timor. Fahi sira ne’e mak fahi Bali,Fahi Sunda,Fahi Kalimantan,
Fahi Sumba, no mós fahi ne’ebe mai husi China, Philipina no India. Fahi ne’ebe
klasifika ba fahi rasa mai husi Europea, ne’ebe tama iha Timor, halo kruzamentu
ho fahi lokal mak produs espeise/variadade barak iha Timor Leste. Fahi Timor
ne,ebe haki’ak husi ita nia sociedade, iha mós fahi fuik ne’ebe namkari iha
teritorio Timor Leste (MAF-RDTL, 2002). Fahi ne’ebe
namkari iha Timor, tenke halo justikasaun klean, hodi hatene kona-ba fahi-sira
ne’e hotu.
2.2. Ai han
Ai han hanesan material ne’ebe bele han, no
utiliza husi anaimál atu halo nia prosesu desenvolvementu ba nia isisn ka
habo’ot tan, produsaun no asigura animál nia moris (Tilman et al.,1984).
Relata liu tan katak ai-han hanesan material ne,ebe prepara hodi fó ba animál iha
kontinuasaun be-beik ba animál durante oras ruanulu resin ha’at (24) nia laran
(ad-livitun). Ai-han ba animál fahi bele hetan husi resultadu agrikultura nian,
toos, peska, pekuaria no industria, ne’ebe utiliza hanesan ai-han ba animál, ne’ebe
halo ona prosesamentu ka seidauk halo prosesamentu. Iha Timor Leste, ai-han
lokal ne’ebe utiliza hodi fó ba animál mak hanesan batar, akar,hare u’ut, ai-farina
no lamtoro tahan, no mós hahan sira seluk ne’ebe fahi bele konsumu (Anonimos,
2010).
Fornesimentu ai-han hanesan fatór ida
inportante ba kriasaun fahi, tamba fornesimentu ai-han ba fahi, ninia persentazem
boot hodi halo kriasaun ba fahi. Fahi fini (breeding), presisa 60% husi total gastu hotu ba produsaun, no 80% ba
fahi habokur (fattening) ai-han hotu ne’ebe fahi presisa, dahuluk ho nia
suptansia nutrientes mak hanesan karbohidratu, lipidu, protenia, vitamina,
minerais no be’e. fatór hirak nebe presisa atu hatene mak: objetivu husi haki’ak
ne’e rasik, atu habokur (fattening) ka
ba fahi fini (breeding), no fase moris ba fahi starter, grower, finisher ka nia todan.
Baseia ba fatór sira ne’e hotu, mak
bele halo formula rasaun oi-oin tuir fahi nia nesesidade no objetivu haki’ak.
Fahi starter, fahi oan ne’ebe sei susu, ho idade semana 8-10. Iha fahi nia
nesesidade no objetivu hakiak fahi starter,
fahi oan ne’ebe sei susu, ho nia idade semana 8-10. Iha fase ida ne’e tenke
fó rasaun starter nian, ne’ebe nia
kompozisaun material ai-han, fasil han no fasil atu halo digestivu (creep feed).
Nia kontem fibra grossu 3% no proteina grossu 20-22%. Arasaun grower ai-han ne’ebe fó ba fahi oan ne’ebe idade liu
ona fase starter ho nia idade fulan lima. Fahi ida ne’ebe iha
fase ida ne’e, tenke hetan rasaun grower
ho nia fibra grossu a’as oituan 5%, no nia proteina grossu 17%. Rasaun ba fahi
habokur (fattening), fahi ne’ebe habokur no atu koa (potong), ho nia todan
50-100 kg.Rasaun ba fahi habokur material ai-han nia fibra naton, no proteina
grossu 14 kg. Rasaun ba fahi fini, ai-han ne’ebe, fo fahi joven, hanesan troka
ai-han fase grower ka fahi kabuki
fulan tolu dahuk, no material ai-han nia fibra grossu relativamente as 8.5%, no
proteina grossu 14.5%. Rasaun ba fahi ne’ebe laktasaun (fó susu oan), rasun
ne’ebe fó ba fahi iha tempu fulan ikus durasun kabuk, no durasaun durante fó susu nia oan. Materia ai-han ho
nia kontem fibra grossu 7%, no proteina grossu 18.5% (Tilman et1984).
2.2.1 Batar (Zea
mais )
Batar
hanesan hahán ne’ebe bele utiliza ba animál nian, no mós ba ema atu bele konsumu, tamba batar hanesan ai-han ne’ebe iha
fonte enerjia. (batar hanesan ai-han ne,ebe tuir tempu, ho nia siklu moris loron 80-150.
Enjeralmente batar nia naruk metro 1-3, no balun bele to’o metro 6). Batar
ai-han ne’ebe bele fó enerjia dahuluk ba animál tamba kabohidratu batar liu
husi 60-80% no fasil atu halo digestivu (han), no fibra grossu mós menus.
Carbohidratu husi batar forma husi amilosa amilopktin. Batar iha nia substansia ida hanaran xanttopil batar nia bokur ka lipidu aas liu 3% kompara
ho ai-han seluk hanesan sorgu, no fós, no proteina grossu batar 8,5% nutrientes
iha batar nia laran grama 100 husi batar ho nia kalori 355 kkal, proteina 9,2
gr, lipidu 3.9 gr kadbohiratu 73,7 gr, kalsiu 10 gr. Fosforu 256 mg, Besi/Feru
2,4 mg, Vitamina A510 SI, Vitamina B1 0,38 MG Bee 12 grama (Souza, 1999).
2.2.2 Ikan uut (Fish
meal)
(Parakkasi
1990), esplika katak ikan uut hanesan ai-han
ne’ebe di’ak ba animál fahi, tamba nia proteina 40-61%, asidu no aminoásidu
ne’ebe iha kualidade di’ak, nomós fonte mineral no vitamina ne’ebe kompletu ba
animál atu bele konsumu.Maibe tenke hanoin, presentazem ikan uut iha rasun ba
fahi oan 2.5% deit.Kontem ka kandungan asidu aminóa esensial ne’ebe iha ikan
mak hanesan arginine, glisin, leusine, lisin no valin.
(Rasyak 1990), relata katak nutritivu
ikan uut mak hanesan, proteina grossu 65%, lipidu 4%, fibra grossu 1% , enerjia
metabolismo 3380 kkal/kg. Ikan uut husi ikan teri, utiliza sai hanesan ai-han
ba fahi, mai husi resultadu ne’ebe harahun ho makina hodi dulas to’o uut. Ikan
uut bele uza hodi kahur fali ho ai-han seluk, hanesan; batar, fore keli, fore
mungo, hare uut, no lamatoro ka ai-han seluk, ne’ebe animál bele konsumu hodi halo
formula rasaun ba animál fahi.
2.2.3 Lamtoro uut (Leucaena lecocaphala)
(Soedirdjoatmodjo,1986).
Esplika katak, lamtoro hanesan ai-horis ne’ebe kompostu ba leguimenosa ne’ebe
uza ona sai hanesan ai-han ba animál ruminantes. Maibe uza mós sai hanesan ai-han
ba animál fahi, sei kuran lamatoro ne’ebe uza ba ai-han fahi. Tenke halo uut,
lamtoro nia uut ne’ebe uza habai halo maran, no ikus mai mak bele dulas ka fahi
halo rahun hodi kahur ka mistura ho ai-han seluk ne’ebe prepara hodi formula
rasaun.
(Murtidjo 2005)
relata katak, lamtoro uut iha nia protein grossu 23.2%, lipidu 2.4%, fibra
grosu 20.1%, enerjia metabolismo 1140 kkal/kg. Correia reviu fali
katak, protein husi lamtoro as bele to’o 36-48%. (Timal et al. 2005),
nutritivu lamtoro uut nia material maran (seco) 100%, fibra grossu 18.0%,
proteina grosu 23.75%, no enerjia metabolismo 2710 kkal/kg.
2.2.4 Hare uut (Oriza
Sativa L)
(Rasyaf 1997)
esplika katak, hare uut hanesan ai-han restu (by-product), husi prosesu dulas
hare sai fós. Hare uut kategoria hanesan ai-han ne’ebe fonte enerjia vitamina
B, no nia lipidu mós aas. Kontem (kandungan) enerjia metabolismo husi hare uut
mak 1700 kkal/kg, lipidu 13%, no nia fibra grossu aas, tamba iha uut ne’e, iha
hare kulit ne’ebe nakfera hamutuk ho hare uut. Hare uut ai-han ka material
ne’ebe uza ba ai-han fahi, tamba nia folin baratu no fasil atu hetan iha koler
fatin, no la iha kompetisaun ho ema nia nesesidade (Anonimos, 2010).
(Serão, 2012)
esplika katak, iha Timor Leste hare uut eziste barak liu,no iha potensialidade
atu bele uza ba ai-han fahi no animál seluk tamba sosiadade barak mak sai
agrikoltur hodi halo natar. Nia esplika mós katak hare uut ho nia material
maran (seca) entre 858.2 g/kg, proteina grossu 57.9% g/kg, fibra grossu 365.6
g/kg, lipidu2.4 g/kg, minerais Ca 502 mg/kg, P 486.56 mg/kg, mg 2309.46 mg/kg.
2.3 Luhan
Tuir (Sihombing, 1997) esplika katak
luhan hanesan instrument ida mak importante tebes ba haki’ak animál fahi ka
animál seluk, ne’ebe bele protese animál husi efetu negativu naturais hanesan;
loro manas, udan bo’ot, anin, no efetu sira seluk mak hanesan ema naok no oho.
Benefisiu husi luhan mak hanesan fasil ba animál nain atu fó han,fase,
sura,kontrola moras.(Tilman et at 1997) esplika
liu tan katak, luhan hanesan fatin ida ne’ebe importante tebes atu bele proteze
animál husi ambiente nian ne’ebe fó amiasa ba animál.Efetu natureza hira ne’e
mak hanesan; udan, anin, loro manas, malirin, nomos efetu seluk hanesan ema
naok ka animál predator seluk. Modelu luhan tuir konstrusaun mak luhan individu
no grupu, no modelu luhan tuir nia funsaun mk luhan ba inan no oan-nurak, bele
halo individu no gropu luhan ba fahi habokur no luhan ba fahi aman. (Blakely
no Bade, 1994).
2.4. Sistema haki’ak
Engeralmente
sistema haki’ak ba animál fahi hanesan mós ita haki’ak animál sira seluk.
Sistema haki’ak ladauk halo tuir mak iha sistema oin tolu ne’e mak sistema
extensivu, semi-extensivu, no intensivu,
(Tilman et al 1984). Iha Tomor -Leste familia agrikultor sira barak mak haki’iak fahi tuir sistema
extensivu iha sistema ida ne’e animál ou fahi husik livre, ladun iha atensaun
husi animál nain sira ai-han atu fó, nia luhan no prevensaun ba moras.
Semi-intensivu sistema ne’ebe kombinasaun
entre extensivu no intensivu, iha sistema ida ne’e animál fahi husik livre iha
tempu loron no iha tempu kalan sulan, tamba iha ona nia luhan maske sei menus
fasilidade animál nain komea tau ona atensaun hodi prepara ai-han ba nesesidade
fahi nian ka buat balun hodi sustenta fahi nia nesecidade lor-loron atu nune’e
hodi bele fó produsaun ne’ebe, maksimu iha nia moris. Sistema intensivu animál
hela deit iha luhan durante horas 24 nia laran gestauan kona-ba animál nia
nesesidade hanesan fó han, fó hemu, fó
kaben, hahoris no kontrolu intensivu hanesan fase no hamos nia luhan, halo
tratamentu, ba moras to’o ba fa’an iha merkadu (Timan et al 1984).
KAPITULU III
METODOLOGIA
3.1
Fatin
no Tempu
Realizasaun atividade prova aptidaun profisional
(PAP) hahú loron lima (5) fulan julho to’o loron tolu nulu (30) fulan setembru
2017, iha Ekola Téknika Agríkola Moleana Suku Ritabou Postu Administrativu Maliana,
Municipiu Bobonaru. Detailadumente hare iha nesa iha tabela 4 kalendarizasauan
(Pajina 20).
3.2 Material no Equipamentus
3.2.1. Material
Material
ne’ebe prepara hodi hala’o atividade pratika ba programa aptidaun profisional (PAP)
mak hanesan: fini fahi/breeding, ai-han/ feeding, (Batar, Hare u’ut, Lamtoro,
no ikan u’ut) ai-moruk basina (Itog
Colera, Antiobiotika/Oxy-Vet L.A. Vitaminas/B Complexu, Lona no Saku).
3.2.2. Ekipamentu
Ekipamentu ne’ebe prepara hodi hala’o
atividade pratika ba programa prova
aptidaun profisional (PAP) mak ; dasin tetu (2), kg 10 ida (1) kg 150 ida (1)
Pa/Kanuru ai-suak lesun no allu.
3.3. Fahi
Fahi ne’ebe hodi hala’o ba programa prova
aptidaun profisional (PAP) fahi privadu. Haat (4) no inan (3) aman ida (1) no
idade kada fahi fulan 3-6 ho nia todan kada fahi 8-15 kg.
3.4. Luhan
Luhan ne’ebe
uza hodi hala’o atividade prátika ba prova aptidaun profisional (PAP) halo
rasik/privadu luhan induvidu ho nia medida
luhan metro 2, naruk metro 4 (2x4 m) fahe ba fahi 4 ida idak ho nia medida 1
metru kada kuartu ho nia medida 2m x4m, laran (base), nahe ho semente no kakuluk taka ho kalen.
3.5. Formula Rasaun
Ai-han ne’ebe
uza hodi halo formulasaun rasaun, pratika ba programa Prova Aptidaun
Profissional (PAP) mak hanesan;batar uut, ikanu uut , lamtoro u’ut, hare u’ut,
3.6. Métodu
Formulasaun Rasaun
Métodu
ne’ebe uza hodi halo formulasaun rasaun ba prova Aptidaun Profissional (PAP), mak
uza métodu Trial and Error. Métodu Trial and Error, métodu ne’ebe uza hodi koko
no kalkula ai-han ne’ebe tuir nia persentagem proteina grosu ne’ebe mak ita
hakarak /determina.Atu detailadu hare iha tabela 1 tuir mai ne’e.
Tabela 1;
Formula Rasaun Métodu Trial and Error
Nú
|
Tipu
ai-han
|
kg
|
Proteina
bruta
|
%
|
1
|
batar
|
50
kg
|
50/100x14%
|
7 %
|
2
|
Ikan u’ut
|
5
kg
|
5/100x61%
|
3.05 %
|
3
|
Hare u’ut
|
35
kg
|
35/100x11%
|
3.85 %
|
4
|
Lamtoro u’ut
|
10
kg
|
10/100x40%
|
4 %
|
TOTAL
|
100 kg
|
|
Pb
17 %
|
Fonte:
Dadus PAP,2017
3.7.
Métodu fó han
Fornesimentu ai-han ba fahi durante
pratika Prova Aptidão (PAP), uza metudu fó han sukat no maneira fó han bokon
(kahur ho be’e). Konsumu hahán ba fahi kada loron gr 750 kada fahi, no fó han
dala rua dader no loraik Dader gr 375 no loraik gr 375, no total ai-han durante
fulan tolu 2,70kg.
3.8 Proseduramentu/prosedimentu
implementasaun atividade
Atividade ne’ebe mak hala’o durante
pratika ba programa prova aptidaun profisional (PAP) fahe ba iha parte rua ne’e
mak: etapa preperasaun no implementasaun.
3.4
Etapa preparasaun
Iha
preparasaun ba programa prova aptidaun profisional (PAP) atividade ne’ebe
hala’o ba dahuluk mak:
1. Identifikasaun
area, atu bele hatene kondisaun fatin ( area) ne’ebe atu uza hodi hala’o
atividade ba prova aptidaun profisional
(PAP).
2. Prepara
material atu halo luhan: ai, pregu, semente, kalen.
3. Hari
luhan.
4. Prepara
fini fahi.
5. Preparasaun
ai-han hanesan :batar dulas halo u’ut, lantoro tahan habai halo maran no halo u’ut
, fai ikan teri halo u’ut, hare u’ut, no konsentradu.
6. Preprasaun
ekipamentus luhan mak hanesan: fatin han
no fatin hemu.
7. Prepara
ai-moruk Medicomentos hanesan (basina Antibiotika, antihelmetica, no
vitrafusasou/ vitaminas).
8. Prevensaun
(halo vacina no tratamentu.)
3.4.1 Etapa implementasaun
Atividade
hirak ne’ebe hala’o tiha ona pratika prova aptidaun profisional (PAP) ne’ebe mak hanesan:
1.
Fomulasaun ai-han.
2.
Tetu ai-han molok atu
kahur
3.
Kahur ai-han.
4.
Tetu fahi nia todan.
5.
Tetu ai-han molok atu
fó han.
6.
Fase luhan no
ekipamentus luhan (han fatin no hemu fatin).
7.
Prevensaun (halo vacina
no tratamentu).
3.4.2
Orsamentu kapital
permanente no variaveis
Orsamentu ne’ebe uza ba prova aptidaun
profisional (PAP) komesa husi Kapital permanente to’o Kapital variaveis total $
570 uza ba fulan tolu, atu detailadu
liu bele hare iha tabela justifikasaun.
3.4.3
Kapital
permanente
Orsamentu
ne’ebe iha nafatin ka permanente, maske la iha atividade produsaun ba animál
maibe orsamentu ida ne’e tenki iha (preparadu ) nafatin (permanente)atu
detailadu liu bele hare iha tabela 2 justifikasaun capital permanente.
Tabela
2 capital permanente
No
|
Componente
|
Unid
|
Qty.
|
Foli ($)
|
Total ($)
|
Obs
|
A
|
Luhan
|
1
|
-
|
-
|
-
|
|
1
|
Semente
|
(unidade)
|
2
|
4,50
|
9
|
|
2
|
Rai-
henek
|
(unidade)
|
1
|
30
|
30
|
|
3
|
Ai-rin
|
(unidade)
|
4
|
6
|
24
|
|
4
|
Ai-trabesaun
|
(unidade)
|
2
|
5
|
10
|
|
5
|
Ai-kalen
|
(unidade)
|
4
|
2
|
8
|
|
6
|
Pregu
ai
|
Kg
|
1
|
2,5
|
2,5
|
|
7
|
Pregu
kalen
|
Kg
|
1
|
2,5
|
2,5
|
|
Sub
total
|
$86
|
|
||||
B
|
Ekipamentus
|
|
||||
1
|
Seringan
triplex10 ml
|
(unidade)
|
2
|
17
|
34
|
|
2
|
Daun
1.5mll
|
(unidade)
|
2
|
5
|
10
|
|
3
|
Algodaun/kabas
|
(unidade)
|
2
|
2,5
|
5
|
|
4
|
Balde
|
(unidade)
|
2
|
2,5
|
5
|
|
5
|
Ai-sar
|
(unidade)
|
2
|
1
|
2
|
|
6
|
Dasin
|
10 kg
|
1
|
10
|
10
|
|
7
|
Dasin
|
150 kg
|
1
|
100
|
100
|
|
Sub
total
|
$166
|
|
||||
C
|
Ema servisu
|
-
|
-
|
-
|
-
|
|
Total gastu
permanente (kp) 86+166 =
|
$. 252
|
|
3.4.3
Kapital
Variaveis/Variavel
Orsamentu no gastus ne’ebe uza iha
mudansa tuir animal ne’ebe produz produsaun animal iha quantidade ne’ebe bo’ot
nia gastu orsamentu mós barak bo’ot. Atu hatene klaru bele hare iha tabela 2
justifikasaun kapital variaveis.
Tabela 2 Kapital
Variaveis.
No
|
Componente
|
Unid
|
Qty.
|
Folin ($)
|
Total
($)
|
Obs
|
A
|
Fini fahi
|
|
||||
1
|
Aman
|
Fahi
|
1
|
50
|
50
|
|
2
|
Inan
|
Fahi
|
3
|
50
|
150
|
|
Total orsamentu
|
$200
|
|
||||
B
|
Ai-han
|
|||||
1
|
Batar
u’ut
|
-
|
-
|
75.
|
75.
|
|
2
|
Hare
u’ut
|
-
|
-
|
|
||
3
|
Lamtoro
u’ut
|
-
|
-
|
|
||
4
|
Ikan
u’ut
|
-
|
-
|
|
||
Total orsamentu
|
$75
|
|
||||
4
|
Tula
ai-han
|
Transporte
|
1
|
10
|
10
|
|
5
|
Tula
fahi
|
Transporte
|
1
|
10
|
10
|
|
Total orsamentu
|
$20
|
|
||||
E
|
Ai-moruk
|
|||||
1
|
Vetoxila
/oxy- Vet la
|
Botir
|
1
|
7
|
7
|
|
2
|
Valesin
hogeolera
|
Botir
|
1
|
5
|
5
|
|
3
|
Guxanex
|
Botir
|
1
|
6
|
6
|
|
4
|
Pipedon
tablet
|
Botir
|
1
|
5
|
5
|
|
Total orsamentu
|
$23
|
|
||||
Total gasto variaveis
(KV) 200+75+20+23=
|
$318
|
|
||||
Fonte; PAP 2017
Total KP + Total KV =
$318 +$252 =$570
|
||||||
|
KAPITULO
IV
RESULTADU DISKUSAUN
4.1
Resultadu
Produsaun Haki’ak Fahi Lokal/Timor
Durante produsaun ba fahi, kada inan tolu (3)
nebe haki’ak oan ho nia liter siza
oan 8-12 ho nia mediu 10, no mortalidade 2%. Ho nune’e efektividade husi oan 8 ba
inan, to’o fa’an ho folin $50.00 ba oan ida, no kada inan hahoris dala rua ba
tinan ida.
4.2
Analiza
ekonomia haki’ak fahi lokal
Analiza
ekonomia haki’ak fahi lokal hanesan komponente jestaun ida mak importante tebes
ba produtor haki’ak fahi lokal sira hodi halo analiza komparasaun entre
rendimentu no kustu durante produsaun haki’ak fahi lokal. No uza formulasaun
analiza ekonomiku hanesan tur mai ne’e:
AE
= R – K
Deskrisaun
-AE = Analiza Ekonomia -R = Rendimentu
-K = Kustu
4.3.Rendimentu/ Income;
- Fa’an fahi oan
= 8 x 3 Inan x1 periudu x $20 = 480
- Fa’an fahi
Inan ho Aman 4x 300 =1200
- Ema aluga aman fó
kaben fahi inan tinan 1 = 100
Total rendimentu =$1780
Rendimentu Fikxu = $1780-$570
= $1210
Rendimentu kada
tinan =$300/4 = $ 75
Rendimentu kada
fulan = $100/12 = $8.3
Analiza ekonomia hatudu nia komparasaun rendimentu
ne’ebe hetan ho gastu ne’ebe hasai ho nia formula.
Analiza Ekonomia = Rendimentu – kustu
= $1780 - $570
= $ 1210
Baseia ba rezultadu iha leten hatudu
katak atu haki’ak fahi lokal kustu nebe mak hasai ou gastu hamutuk $570. Rendimentu nebe mak hetan husi
haki’ak fahi lokal
hamutuk $1780. Lukru nebe’e mak
hetan husi fa’an fahi lokal ne’e hamutuk
$1210.
B/C Ratio
hatudu komparasaunentre kuantidade rendimentu ho gastus ho nia formula.
B/C
Ratio

B/C
Ratio 

B/C Ratio 

Hare
husi rendimentu analiza B/C ratio
husi negosiu ne’e signifika katak rasuavel no bele implementa.Tamba hetan nia
lukru ka resultadu 3.12. Kuandu
resultadu menus husi ida (<1) projetu ka negosiu ne’e labele implementa, ida
la lakon la manan (1=1), no liu husi ida ba leten, projetu /negusiu bele
implementa (>1), tamba hetan nia lukru $1210.
KAPITULU V
KONKLUSAUN NO SUJESTAUN
5.1 Konklusaun.
Bazeia ba rezultadu realizasaun atividade (PAP) no
rezultadu relatóriu ne’e, hakerek nain hakarak foti konkluzaun hanesan tuir mai
ne’e:
1.
Planu de orsamentu mak
hanesan planu ida ne’ebé hala’o antes atu hahú projetu ne’e realiza.
2. Rezultadu
hatudu katak,total orsamentu ne’ebé gasta $570,total rendimentu $1780,lukru $ 1210..no valor husi B/C Ratio

5.2. Sujestaun
1. Escola
Técnica Agrícola Moleana liliu ba professores/as sira hotu atu bele kontinua
programa (PAP) ne’e iha periodu tuir mai ho diak.
2.
Estudante sira katak
iha periodu tuir mai bele hili títulu ne’ebé hanesan maibé ho maneira ne’ebé
diferente.
BIBLIOGRAFIA
Anonimos, 2010 Jornal Diariu.
Ministeriu Agrikultura no Peska. Dirasaun Nasional Pekuaria. (DNE).
………….. 2010 Timor Leste Sensus. Volume
3. Ministeriu Finansa.Dirasaun Nasional Statistika. (DNE).
Blakely J. no Bade H.D. 1994. IImu
Peternakan Umum, Gadjamada University Press Yogyakarta.
Ministeriu Agrikultor no Peska MAP.
2002. The Study On Intergrated Agrikulture devilment of East-Timor-Leste.
JapaunInternational Cooperation Agency (JICA). Dili Timor-Leste
Prakkasi, A. 1990. Bahan Makanan
Ternak Monogastrik. Perbit angkasa.
Rasyaf, M.(1997)Bahan Makanan Ayam
Kampung. Penerbit Yayasan Angkasa.
Rasyaf, M. 1990Bahan Makanan Ayam
Kampung. Penerbit Yayasan Angkasa.
Serão, E.A, 2012. Faktor Faktor
Penghabat Produksi Ayam Kampung dan Koersial Dili Timor-Leste. PhD. ,tessis.
Sihombing, 1997. Beternakan Babi.
Gadjamada University Press Yogyakarta.
Seodirdjoatmodja, S.M.D. (1986).
Betrnak Induk dan Pejantan Ayam Kampung. Penebit karya Bali. Jakarta Selatan.
Leonardo. L. E. Sousa. De Milho
Retrospectiva de 1998 e Perspectivas. Precos Agícolas, v. 13, n. 147, p. 18-20,
1999.
Tilman, A.D. Hartadi. H. S.
Prawirokusumo, S reksohardiprojo, S. Lebdokusudjo. IImu Makan ternak dasr.
Gajah Mada university Press Yogyakarta. 1984.
RESUMO
BADAK
Husi
populasaun Timor laran tomak, iha familia agrikultór barak mak haki’ak
Fahi ho kuantidade ki’ik to’o kuantidade
bo’ot. Fahi lokal iha nia estrutura
fisika, la hanesan Fahi nia fulun no mós la hanesan Fahi lokal balun fulun kor metan, mutin no makerek.
Haki’ak
Fahi mak hanesan fase ida ne’ebe importante ba ema hotu no fó benefisiu ne’ebe
bo’ot tebes ba ita agrikultor,liu-liu ba populasaun sira ne’ebe mak hela iha
base, Fahi lokal hanesan animál ida ka Fahi ida nia naran hodi uluk kedas ema
hotu koiñese.
Fahi
lokal nia funsaun ba agrikultor no
populasaun sira hotu importante teb-tebes
atu bele ajuda familia ida-idak nia moris lor-loron nian ka atu bele
aumenta osan ka ekonomia iha familia nia laran. No família pekuária sira
interese haki’ak Fahi lokal, sira barak mak nia hanoin katak prosesu fa’an
fahi fó lukru ka folin no prospriedade
diak liu wanhira sira fa’an.
Projetu
no atividade implementa iha Aldeia Moleana, Suku Ritabou, Posto Adminstrativu Maliana,
Municipiu Bobonaro, hahú iha loron (5) Juiñu to,o loron (30) Setembru 2017.
Baseia ba analiza sura rendimentu haki’ak fahi lokal husi total rendimentu $1780
no total gastus $570 halo mos analiza B/C ratio ho valor 3.12. hatudu katak projetu
ne’e viavel atu kontinua.
KAPITULU I
DAHULUK
1.4
Introdusaun
Animál fahi hanesan balada ida ne’ebe famozu tiha ona iha sosiadade
Timor Leste, ne’ebe haki’ak husi ita nia Avon sira hori-uluk kedas to’o ohin
loron, ho nia haki’ak tradisionalmente atu bele produz proteina animal ba ema
nia nesesidade. Sosiedade haki’ak fahi hanesan fonte ida, atu bele fó resultadu
ka hanesan reserva. Iha sorin seluk, fahi hanesan mós animal ida ne’ebe utiliza
hodi halo seremonia kultural.
Haki’ak fahi husi ita nia komunidade
enjeralmente hanesan pasa tempu deit, ho nia sistema haki’ak no habarak-an
(desenvolve-an) ne’ebe eksentivamente. Desenvolvimentu animál fahi no
produktividade animál sei menus, tamba kauza husi limitasaun finanseiru husi
haki’ak nain sira, kapasidade no koinesementu sei menus, hodi halo preparasaun
material ba envestimentu ka produsaun animál. No mós kauza husi fatór jestaun
haki’ak ne’ebe ladun optimu, mak hanesan; sistema ne’ebe haki’ak extensivu, la
define objetivu haki’ak ne’ebe klaru, la iha selesaun ba fini animal (breeding) no haki’ak animal liu husi ida
ka espésie.
Animál fahi hanesan animal monogastriku
ki’ik ne’ebe, iha kapasidade bele desenvolve-an (habarak-an lalais), ho nia
kapasidade hahoris oan (liter size) 8
to’o 12 no tinan ida bele hahoris dalarua. Maibe iha indikasaun katak, fini
animál (Breeding), jestaun
(Managament), ho ai-han (Freeding)
seidauk tau atensaun dia’ak husi animál nain sira, no mós mortalidade (Mortality) ba animál fahi sei sa’e
makas ho nia produtividade no reprodusaun sei tun, tamba ne’e mak afeita, ba
produsaun fahi Timor Leste.
Atu desenvolve no hasae produtividade fahi,
mak tenke buka alternative ne’ebe dia’ak, no konkreta hodi fó solusaun ba
problema ne’ebe ita nia animál nain sira infrenta daudaun. Alternativa ne’ebe
presiza atu hadia mak jestaun haki’ak, liu husi fó ai-han konsentradu ne’ebe
iha kualidade no kuantidade ne’ebe naton
tuir seinsia nutrisaun animál nian, muda sistema haki’ak husi extensivu ba semi
intensivu ka intensivu iha sorin suluk mós, tenke regula ba reprodusaun ho
efetivu no efisiente. Sistema haki’ak fahi ho sistema intensivu bele haki’ak
animál fahi nia todan, liu husi ai-han ne’ebe kualidade tuir nesesidade animál
nian, tamba ai-han hanesan fatór importante ba susesu haki’ak fahi hodi hetan nia
produsaun ka resultadu ne’ebe di’ak baseia ba hanoin sira iha leten, mak
eskritor/hakerek nain iha hanoin ida hodi hala’o tiha ona atividade pratika
kona ba hak’ak fahi lokal (grower) ho
intensivu.
1.5 Objetivu
4. Atu
hasa’e kapasidade no koinesementu kona ba formula rasaun ba animal fahi tuir
nia fase moris hahú husi fase starter
to’o finisher.
5. Atu
hatene utiliza ai-han lokal no lamatoro tahan, hodi halo formulasaun rasun ba
animál fahi.
6. Atu
hatene haki’ak fahi ho sistema intensivu no fini animál (breeding), jestaun haki’ak (managament),
no ai-han (feeding).
1.6
Benefisiu
3. Atu
hasa’e kapasidade no koinesementu, liu husi haki’ak animál fahi ho sistema
intensivu.
4. Atu
nune’e iha futuru bele implementa iha terenu no hanesan ezemplu ida, ba
sosiedade atu bele banati tuir, hodi hasa’e produsaun fahi iha Timor Leste.
KAPITULU II
TEORIA BAZIKU
2.1
Deskrisaun Geral Fahi
Tuir ( Sihombing (1997), esplika katak
fahi maus (domestiku) ne’ebe ita hatene dau-dadun (Sus
scrofa domestic) jerasaun fahi fuik ne’ebe mai husi espésie rua ne’e mak sus scrofa no sus vitatus fahi fuik ne’ebe nia jerasaun mai husi Europa, ho nia
karakteristika hanesan; isin bo’ot, ulun bo’ot, ain-as, tilun tahan naruk no
nia fulun grosu (Crest). Sus vitatos
fahi fuir ne’ebe nia jerasaun mai husi Azea.
Animál fahi klasifika tuir aspetu zoolozia mak
hanesan; Reino, animlia,filu;
kordata, subfilu; vertebradu, klase; mamalia, ordem; artiodátilu, familia,
suidae; zenu; Sus (fahi) especie; Sus
scrofava, Sus vitatus.Sus mediaterania (Blakely no Bade, 1994). Relata liu tan katak klasifikasaun
fahi tuir aspetu karkasa iha tipu tolu, ne mak; tipu na’an no bokur na’an isin.
Animál fahi ne’ebe eziste iha Timor-Leste hanaran; “fahi Timor” ne’ebe kleur ona desenvolve iha rai ida ne’e, maibe
iha fahi balun hatama-mai husi rai seluk, hanesan Indonesia, ne;be nia fahi
hanesan ho fahi Timor. Fahi sira ne’e mak fahi Bali,Fahi Sunda,Fahi Kalimantan,
Fahi Sumba, no mós fahi ne’ebe mai husi China, Philipina no India. Fahi ne’ebe
klasifika ba fahi rasa mai husi Europea, ne’ebe tama iha Timor, halo kruzamentu
ho fahi lokal mak produs espeise/variadade barak iha Timor Leste. Fahi Timor
ne,ebe haki’ak husi ita nia sociedade, iha mós fahi fuik ne’ebe namkari iha
teritorio Timor Leste (MAF-RDTL, 2002). Fahi ne’ebe
namkari iha Timor, tenke halo justikasaun klean, hodi hatene kona-ba fahi-sira
ne’e hotu.
2.2. Ai han
Ai han hanesan material ne’ebe bele han, no
utiliza husi anaimál atu halo nia prosesu desenvolvementu ba nia isisn ka
habo’ot tan, produsaun no asigura animál nia moris (Tilman et al.,1984).
Relata liu tan katak ai-han hanesan material ne,ebe prepara hodi fó ba animál iha
kontinuasaun be-beik ba animál durante oras ruanulu resin ha’at (24) nia laran
(ad-livitun). Ai-han ba animál fahi bele hetan husi resultadu agrikultura nian,
toos, peska, pekuaria no industria, ne’ebe utiliza hanesan ai-han ba animál, ne’ebe
halo ona prosesamentu ka seidauk halo prosesamentu. Iha Timor Leste, ai-han
lokal ne’ebe utiliza hodi fó ba animál mak hanesan batar, akar,hare u’ut, ai-farina
no lamtoro tahan, no mós hahan sira seluk ne’ebe fahi bele konsumu (Anonimos,
2010).
Fornesimentu ai-han hanesan fatór ida
inportante ba kriasaun fahi, tamba fornesimentu ai-han ba fahi, ninia persentazem
boot hodi halo kriasaun ba fahi. Fahi fini (breeding), presisa 60% husi total gastu hotu ba produsaun, no 80% ba
fahi habokur (fattening) ai-han hotu ne’ebe fahi presisa, dahuluk ho nia
suptansia nutrientes mak hanesan karbohidratu, lipidu, protenia, vitamina,
minerais no be’e. fatór hirak nebe presisa atu hatene mak: objetivu husi haki’ak
ne’e rasik, atu habokur (fattening) ka
ba fahi fini (breeding), no fase moris ba fahi starter, grower, finisher ka nia todan.
Baseia ba fatór sira ne’e hotu, mak
bele halo formula rasaun oi-oin tuir fahi nia nesesidade no objetivu haki’ak.
Fahi starter, fahi oan ne’ebe sei susu, ho idade semana 8-10. Iha fahi nia
nesesidade no objetivu hakiak fahi starter,
fahi oan ne’ebe sei susu, ho nia idade semana 8-10. Iha fase ida ne’e tenke
fó rasaun starter nian, ne’ebe nia
kompozisaun material ai-han, fasil han no fasil atu halo digestivu (creep feed).
Nia kontem fibra grossu 3% no proteina grossu 20-22%. Arasaun grower ai-han ne’ebe fó ba fahi oan ne’ebe idade liu
ona fase starter ho nia idade fulan lima. Fahi ida ne’ebe iha
fase ida ne’e, tenke hetan rasaun grower
ho nia fibra grossu a’as oituan 5%, no nia proteina grossu 17%. Rasaun ba fahi
habokur (fattening), fahi ne’ebe habokur no atu koa (potong), ho nia todan
50-100 kg.Rasaun ba fahi habokur material ai-han nia fibra naton, no proteina
grossu 14 kg. Rasaun ba fahi fini, ai-han ne’ebe, fo fahi joven, hanesan troka
ai-han fase grower ka fahi kabuki
fulan tolu dahuk, no material ai-han nia fibra grossu relativamente as 8.5%, no
proteina grossu 14.5%. Rasaun ba fahi ne’ebe laktasaun (fó susu oan), rasun
ne’ebe fó ba fahi iha tempu fulan ikus durasun kabuk, no durasaun durante fó susu nia oan. Materia ai-han ho
nia kontem fibra grossu 7%, no proteina grossu 18.5% (Tilman et1984).
2.2.1 Batar (Zea
mais )
Batar
hanesan hahán ne’ebe bele utiliza ba animál nian, no mós ba ema atu bele konsumu, tamba batar hanesan ai-han ne’ebe iha
fonte enerjia. (batar hanesan ai-han ne,ebe tuir tempu, ho nia siklu moris loron 80-150.
Enjeralmente batar nia naruk metro 1-3, no balun bele to’o metro 6). Batar
ai-han ne’ebe bele fó enerjia dahuluk ba animál tamba kabohidratu batar liu
husi 60-80% no fasil atu halo digestivu (han), no fibra grossu mós menus.
Carbohidratu husi batar forma husi amilosa amilopktin. Batar iha nia substansia ida hanaran xanttopil batar nia bokur ka lipidu aas liu 3% kompara
ho ai-han seluk hanesan sorgu, no fós, no proteina grossu batar 8,5% nutrientes
iha batar nia laran grama 100 husi batar ho nia kalori 355 kkal, proteina 9,2
gr, lipidu 3.9 gr kadbohiratu 73,7 gr, kalsiu 10 gr. Fosforu 256 mg, Besi/Feru
2,4 mg, Vitamina A510 SI, Vitamina B1 0,38 MG Bee 12 grama (Souza, 1999).
2.2.2 Ikan uut (Fish
meal)
(Parakkasi
1990), esplika katak ikan uut hanesan ai-han
ne’ebe di’ak ba animál fahi, tamba nia proteina 40-61%, asidu no aminoásidu
ne’ebe iha kualidade di’ak, nomós fonte mineral no vitamina ne’ebe kompletu ba
animál atu bele konsumu.Maibe tenke hanoin, presentazem ikan uut iha rasun ba
fahi oan 2.5% deit.Kontem ka kandungan asidu aminóa esensial ne’ebe iha ikan
mak hanesan arginine, glisin, leusine, lisin no valin.
(Rasyak 1990), relata katak nutritivu
ikan uut mak hanesan, proteina grossu 65%, lipidu 4%, fibra grossu 1% , enerjia
metabolismo 3380 kkal/kg. Ikan uut husi ikan teri, utiliza sai hanesan ai-han
ba fahi, mai husi resultadu ne’ebe harahun ho makina hodi dulas to’o uut. Ikan
uut bele uza hodi kahur fali ho ai-han seluk, hanesan; batar, fore keli, fore
mungo, hare uut, no lamatoro ka ai-han seluk, ne’ebe animál bele konsumu hodi halo
formula rasaun ba animál fahi.
2.2.3 Lamtoro uut (Leucaena lecocaphala)
(Soedirdjoatmodjo,1986).
Esplika katak, lamtoro hanesan ai-horis ne’ebe kompostu ba leguimenosa ne’ebe
uza ona sai hanesan ai-han ba animál ruminantes. Maibe uza mós sai hanesan ai-han
ba animál fahi, sei kuran lamatoro ne’ebe uza ba ai-han fahi. Tenke halo uut,
lamtoro nia uut ne’ebe uza habai halo maran, no ikus mai mak bele dulas ka fahi
halo rahun hodi kahur ka mistura ho ai-han seluk ne’ebe prepara hodi formula
rasaun.
(Murtidjo 2005)
relata katak, lamtoro uut iha nia protein grossu 23.2%, lipidu 2.4%, fibra
grosu 20.1%, enerjia metabolismo 1140 kkal/kg. Correia reviu fali
katak, protein husi lamtoro as bele to’o 36-48%. (Timal et al. 2005),
nutritivu lamtoro uut nia material maran (seco) 100%, fibra grossu 18.0%,
proteina grosu 23.75%, no enerjia metabolismo 2710 kkal/kg.
2.2.4 Hare uut (Oriza
Sativa L)
(Rasyaf 1997)
esplika katak, hare uut hanesan ai-han restu (by-product), husi prosesu dulas
hare sai fós. Hare uut kategoria hanesan ai-han ne’ebe fonte enerjia vitamina
B, no nia lipidu mós aas. Kontem (kandungan) enerjia metabolismo husi hare uut
mak 1700 kkal/kg, lipidu 13%, no nia fibra grossu aas, tamba iha uut ne’e, iha
hare kulit ne’ebe nakfera hamutuk ho hare uut. Hare uut ai-han ka material
ne’ebe uza ba ai-han fahi, tamba nia folin baratu no fasil atu hetan iha koler
fatin, no la iha kompetisaun ho ema nia nesesidade (Anonimos, 2010).
(Serão, 2012)
esplika katak, iha Timor Leste hare uut eziste barak liu,no iha potensialidade
atu bele uza ba ai-han fahi no animál seluk tamba sosiadade barak mak sai
agrikoltur hodi halo natar. Nia esplika mós katak hare uut ho nia material
maran (seca) entre 858.2 g/kg, proteina grossu 57.9% g/kg, fibra grossu 365.6
g/kg, lipidu2.4 g/kg, minerais Ca 502 mg/kg, P 486.56 mg/kg, mg 2309.46 mg/kg.
2.3 Luhan
Tuir (Sihombing, 1997) esplika katak
luhan hanesan instrument ida mak importante tebes ba haki’ak animál fahi ka
animál seluk, ne’ebe bele protese animál husi efetu negativu naturais hanesan;
loro manas, udan bo’ot, anin, no efetu sira seluk mak hanesan ema naok no oho.
Benefisiu husi luhan mak hanesan fasil ba animál nain atu fó han,fase,
sura,kontrola moras.(Tilman et at 1997) esplika
liu tan katak, luhan hanesan fatin ida ne’ebe importante tebes atu bele proteze
animál husi ambiente nian ne’ebe fó amiasa ba animál.Efetu natureza hira ne’e
mak hanesan; udan, anin, loro manas, malirin, nomos efetu seluk hanesan ema
naok ka animál predator seluk. Modelu luhan tuir konstrusaun mak luhan individu
no grupu, no modelu luhan tuir nia funsaun mk luhan ba inan no oan-nurak, bele
halo individu no gropu luhan ba fahi habokur no luhan ba fahi aman. (Blakely
no Bade, 1994).
2.4. Sistema haki’ak
Engeralmente
sistema haki’ak ba animál fahi hanesan mós ita haki’ak animál sira seluk.
Sistema haki’ak ladauk halo tuir mak iha sistema oin tolu ne’e mak sistema
extensivu, semi-extensivu, no intensivu,
(Tilman et al 1984). Iha Tomor -Leste familia agrikultor sira barak mak haki’iak fahi tuir sistema
extensivu iha sistema ida ne’e animál ou fahi husik livre, ladun iha atensaun
husi animál nain sira ai-han atu fó, nia luhan no prevensaun ba moras.
Semi-intensivu sistema ne’ebe kombinasaun
entre extensivu no intensivu, iha sistema ida ne’e animál fahi husik livre iha
tempu loron no iha tempu kalan sulan, tamba iha ona nia luhan maske sei menus
fasilidade animál nain komea tau ona atensaun hodi prepara ai-han ba nesesidade
fahi nian ka buat balun hodi sustenta fahi nia nesecidade lor-loron atu nune’e
hodi bele fó produsaun ne’ebe, maksimu iha nia moris. Sistema intensivu animál
hela deit iha luhan durante horas 24 nia laran gestauan kona-ba animál nia
nesesidade hanesan fó han, fó hemu, fó
kaben, hahoris no kontrolu intensivu hanesan fase no hamos nia luhan, halo
tratamentu, ba moras to’o ba fa’an iha merkadu (Timan et al 1984).
KAPITULU III
METODOLOGIA
3.2
Fatin
no Tempu
Realizasaun atividade prova aptidaun profisional
(PAP) hahú loron lima (5) fulan julho to’o loron tolu nulu (30) fulan setembru
2017, iha Ekola Téknika Agríkola Moleana Suku Ritabou Postu Administrativu Maliana,
Municipiu Bobonaru. Detailadumente hare iha nesa iha tabela 4 kalendarizasauan
(Pajina 20).
3.2 Material no Equipamentus
3.2.1. Material
Material
ne’ebe prepara hodi hala’o atividade pratika ba programa aptidaun profisional (PAP)
mak hanesan: fini fahi/breeding, ai-han/ feeding, (Batar, Hare u’ut, Lamtoro,
no ikan u’ut) ai-moruk basina (Itog
Colera, Antiobiotika/Oxy-Vet L.A. Vitaminas/B Complexu, Lona no Saku).
3.2.2. Ekipamentu
Ekipamentu ne’ebe prepara hodi hala’o
atividade pratika ba programa prova
aptidaun profisional (PAP) mak ; dasin tetu (2), kg 10 ida (1) kg 150 ida (1)
Pa/Kanuru ai-suak lesun no allu.
3.3. Fahi
Fahi ne’ebe hodi hala’o ba programa prova
aptidaun profisional (PAP) fahi privadu. Haat (4) no inan (3) aman ida (1) no
idade kada fahi fulan 3-6 ho nia todan kada fahi 8-15 kg.
3.4. Luhan
Luhan ne’ebe
uza hodi hala’o atividade prátika ba prova aptidaun profisional (PAP) halo
rasik/privadu luhan induvidu ho nia medida
luhan metro 2, naruk metro 4 (2x4 m) fahe ba fahi 4 ida idak ho nia medida 1
metru kada kuartu ho nia medida 2m x4m, laran (base), nahe ho semente no kakuluk taka ho kalen.
3.5. Formula Rasaun
Ai-han ne’ebe
uza hodi halo formulasaun rasaun, pratika ba programa Prova Aptidaun Profissional
(PAP) mak hanesan;batar uut, ikanu uut , lamtoro u’ut, hare u’ut,
3.6. Métodu
Formulasaun Rasaun
Métodu
ne’ebe uza hodi halo formulasaun rasaun ba prova Aptidaun Profissional (PAP), mak
uza métodu Trial and Error. Métodu Trial and Error, métodu ne’ebe uza hodi
koko no kalkula ai-han ne’ebe tuir nia persentagem proteina grosu ne’ebe mak
ita hakarak /determina.Atu detailadu hare iha tabela 1 tuir mai ne’e.
Tabela 1;
Formula Rasaun Métodu Trial and Error
Nú
|
Tipu
ai-han
|
kg
|
Proteina
bruta
|
%
|
1
|
batar
|
50
kg
|
50/100x14%
|
7 %
|
2
|
Ikan u’ut
|
5
kg
|
5/100x61%
|
3.05 %
|
3
|
Hare u’ut
|
35
kg
|
35/100x11%
|
3.85 %
|
4
|
Lamtoro u’ut
|
10
kg
|
10/100x40%
|
4 %
|
TOTAL
|
100 kg
|
|
Pb
17 %
|
Fonte:
Dadus PAP,2017
3.7.
Métodu fó han
Fornesimentu ai-han ba fahi durante
pratika Prova Aptidão (PAP), uza metudu fó han sukat no maneira fó han bokon
(kahur ho be’e). Konsumu hahán ba fahi kada loron gr 750 kada fahi, no fó han
dala rua dader no loraik Dader gr 375 no loraik gr 375, no total ai-han durante
fulan tolu 2,70kg.
3.9 Proseduramentu/prosedimentu
implementasaun atividade
Atividade ne’ebe mak hala’o durante
pratika ba programa prova aptidaun profisional (PAP) fahe ba iha parte rua ne’e
mak: etapa preperasaun no implementasaun.
3.4
Etapa preparasaun
Iha
preparasaun ba programa prova aptidaun profisional (PAP) atividade ne’ebe
hala’o ba dahuluk mak:
9. Identifikasaun
area, atu bele hatene kondisaun fatin ( area) ne’ebe atu uza hodi hala’o
atividade ba prova aptidaun profisional
(PAP).
10. Prepara
material atu halo luhan: ai, pregu, semente, kalen.
11. Hari
luhan.
12. Prepara
fini fahi.
13. Preparasaun
ai-han hanesan :batar dulas halo u’ut, lantoro tahan habai halo maran no halo u’ut
, fai ikan teri halo u’ut, hare u’ut, no konsentradu.
14. Preprasaun
ekipamentus luhan mak hanesan: fatin han
no fatin hemu.
15. Prepara
ai-moruk Medicomentos hanesan (basina Antibiotika, antihelmetica, no
vitrafusasou/ vitaminas).
16. Prevensaun
(halo vacina no tratamentu.)
3.4.1 Etapa implementasaun
Atividade
hirak ne’ebe hala’o tiha ona pratika prova aptidaun profisional (PAP) ne’ebe mak hanesan:
8.
Fomulasaun ai-han.
9.
Tetu ai-han molok atu
kahur
10.
Kahur ai-han.
11.
Tetu fahi nia todan.
12.
Tetu ai-han molok atu
fó han.
13.
Fase luhan no
ekipamentus luhan (han fatin no hemu fatin).
14.
Prevensaun (halo vacina
no tratamentu).
3.4.2
Orsamentu kapital
permanente no variaveis
Orsamentu ne’ebe uza ba prova aptidaun
profisional (PAP) komesa husi Kapital permanente to’o Kapital variaveis total $
570 uza ba fulan tolu, atu detailadu
liu bele hare iha tabela justifikasaun.
3.4.4
Kapital
permanente
Orsamentu
ne’ebe iha nafatin ka permanente, maske la iha atividade produsaun ba animál
maibe orsamentu ida ne’e tenki iha (preparadu ) nafatin (permanente)atu
detailadu liu bele hare iha tabela 2 justifikasaun capital permanente.
Tabela
2 capital permanente
No
|
Componente
|
Unid
|
Qty.
|
Foli ($)
|
Total ($)
|
Obs
|
A
|
Luhan
|
1
|
-
|
-
|
-
|
|
1
|
Semente
|
(unidade)
|
2
|
4,50
|
9
|
|
2
|
Rai-
henek
|
(unidade)
|
1
|
30
|
30
|
|
3
|
Ai-rin
|
(unidade)
|
4
|
6
|
24
|
|
4
|
Ai-trabesaun
|
(unidade)
|
2
|
5
|
10
|
|
5
|
Ai-kalen
|
(unidade)
|
4
|
2
|
8
|
|
6
|
Pregu
ai
|
Kg
|
1
|
2,5
|
2,5
|
|
7
|
Pregu
kalen
|
Kg
|
1
|
2,5
|
2,5
|
|
Sub
total
|
$86
|
|
||||
B
|
Ekipamentus
|
|
||||
1
|
Seringan
triplex10 ml
|
(unidade)
|
2
|
17
|
34
|
|
2
|
Daun
1.5mll
|
(unidade)
|
2
|
5
|
10
|
|
3
|
Algodaun/kabas
|
(unidade)
|
2
|
2,5
|
5
|
|
4
|
Balde
|
(unidade)
|
2
|
2,5
|
5
|
|
5
|
Ai-sar
|
(unidade)
|
2
|
1
|
2
|
|
6
|
Dasin
|
10 kg
|
1
|
10
|
10
|
|
7
|
Dasin
|
150 kg
|
1
|
100
|
100
|
|
Sub
total
|
$166
|
|
||||
C
|
Ema servisu
|
-
|
-
|
-
|
-
|
|
Total gastu
permanente (kp) 86+166 =
|
$. 252
|
|
3.4.4
Kapital
Variaveis/Variavel
Orsamentu no gastus ne’ebe uza iha
mudansa tuir animal ne’ebe produz produsaun animal iha quantidade ne’ebe bo’ot
nia gastu orsamentu mós barak bo’ot. Atu hatene klaru bele hare iha tabela 2
justifikasaun kapital variaveis.
Tabela 2 Kapital
Variaveis.
No
|
Componente
|
Unid
|
Qty.
|
Folin ($)
|
Total
($)
|
Obs
|
A
|
Fini fahi
|
|
||||
1
|
Aman
|
Fahi
|
1
|
50
|
50
|
|
2
|
Inan
|
Fahi
|
3
|
50
|
150
|
|
Total orsamentu
|
$200
|
|
||||
B
|
Ai-han
|
|||||
1
|
Batar
u’ut
|
-
|
-
|
75.
|
75.
|
|
2
|
Hare
u’ut
|
-
|
-
|
|
||
3
|
Lamtoro
u’ut
|
-
|
-
|
|
||
4
|
Ikan
u’ut
|
-
|
-
|
|
||
Total orsamentu
|
$75
|
|
||||
4
|
Tula
ai-han
|
Transporte
|
1
|
10
|
10
|
|
5
|
Tula
fahi
|
Transporte
|
1
|
10
|
10
|
|
Total orsamentu
|
$20
|
|
||||
E
|
Ai-moruk
|
|||||
1
|
Vetoxila
/oxy- Vet la
|
Botir
|
1
|
7
|
7
|
|
2
|
Valesin
hogeolera
|
Botir
|
1
|
5
|
5
|
|
3
|
Guxanex
|
Botir
|
1
|
6
|
6
|
|
4
|
Pipedon
tablet
|
Botir
|
1
|
5
|
5
|
|
Total orsamentu
|
$23
|
|
||||
Total gasto variaveis
(KV) 200+75+20+23=
|
$318
|
|
||||
Fonte; PAP 2017
Total KP + Total KV =
$318 +$252 =$570
|
||||||
|
KAPITULO
IV
RESULTADU DISKUSAUN
4.3
Resultadu
Produsaun Haki’ak Fahi Lokal/Timor
Durante produsaun ba fahi, kada inan tolu (3)
nebe haki’ak oan ho nia liter siza
oan 8-12 ho nia mediu 10, no mortalidade 2%. Ho nune’e efektividade husi oan 8 ba
inan, to’o fa’an ho folin $50.00 ba oan ida, no kada inan hahoris dala rua ba
tinan ida.
4.4
Analiza
ekonomia haki’ak fahi lokal
Analiza
ekonomia haki’ak fahi lokal hanesan komponente jestaun ida mak importante tebes
ba produtor haki’ak fahi lokal sira hodi halo analiza komparasaun entre
rendimentu no kustu durante produsaun haki’ak fahi lokal. No uza formulasaun
analiza ekonomiku hanesan tur mai ne’e:
AE
= R – K
Deskrisaun
-AE = Analiza Ekonomia -R = Rendimentu
-K = Kustu
4.3.Rendimentu/ Income;
- Fa’an fahi oan
= 8 x 3 Inan x1 periudu x $20 = 480
- Fa’an fahi
Inan ho Aman 4x 300 =1200
- Ema aluga aman fó
kaben fahi inan tinan 1 = 100
Total rendimentu =$1780
Rendimentu Fikxu = $1780-$570
= $1210
Rendimentu kada
tinan =$300/4 = $ 75
Rendimentu kada
fulan = $100/12 = $8.3
Analiza ekonomia hatudu nia komparasaun rendimentu
ne’ebe hetan ho gastu ne’ebe hasai ho nia formula.
Analiza Ekonomia = Rendimentu – kustu
= $1780 - $570
= $ 1210
Baseia ba rezultadu iha leten hatudu
katak atu haki’ak fahi lokal kustu nebe mak hasai ou gastu hamutuk $570. Rendimentu nebe mak hetan husi
haki’ak fahi lokal
hamutuk $1780. Lukru nebe’e mak
hetan husi fa’an fahi lokal ne’e hamutuk
$1210.
B/C Ratio
hatudu komparasaunentre kuantidade rendimentu ho gastus ho nia formula.
B/C
Ratio

B/C
Ratio 

B/C Ratio 

Hare
husi rendimentu analiza B/C ratio
husi negosiu ne’e signifika katak rasuavel no bele implementa.Tamba hetan nia
lukru ka resultadu 3.12. Kuandu
resultadu menus husi ida (<1) projetu ka negosiu ne’e labele implementa, ida
la lakon la manan (1=1), no liu husi ida ba leten, projetu /negusiu bele
implementa (>1), tamba hetan nia lukru $1210.
KAPITULU V
KONKLUSAUN NO SUJESTAUN
5.1 Konklusaun.
Bazeia ba rezultadu realizasaun atividade (PAP) no
rezultadu relatóriu ne’e, hakerek nain hakarak foti konkluzaun hanesan tuir mai
ne’e:
3.
Planu de orsamentu mak
hanesan planu ida ne’ebé hala’o antes atu hahú projetu ne’e realiza.
4. Rezultadu
hatudu katak,total orsamentu ne’ebé gasta $570,total rendimentu $1780,lukru $ 1210..no valor husi B/C Ratio

5.2. Sujestaun
3. Escola
Técnica Agrícola Moleana liliu ba professores/as sira hotu atu bele kontinua
programa (PAP) ne’e iha periodu tuir mai ho diak.
4.
Estudante sira katak
iha periodu tuir mai bele hili títulu ne’ebé hanesan maibé ho maneira ne’ebé
diferente.
BIBLIOGRAFIA
Anonimos, 2010 Jornal Diariu.
Ministeriu Agrikultura no Peska. Dirasaun Nasional Pekuaria. (DNE).
………….. 2010 Timor Leste Sensus. Volume
3. Ministeriu Finansa.Dirasaun Nasional Statistika. (DNE).
Blakely J. no Bade H.D. 1994. IImu
Peternakan Umum, Gadjamada University Press Yogyakarta.
Ministeriu Agrikultor no Peska MAP.
2002. The Study On Intergrated Agrikulture devilment of East-Timor-Leste.
JapaunInternational Cooperation Agency (JICA). Dili Timor-Leste
Prakkasi, A. 1990. Bahan Makanan
Ternak Monogastrik. Perbit angkasa.
Rasyaf, M.(1997)Bahan Makanan Ayam
Kampung. Penerbit Yayasan Angkasa.
Rasyaf, M. 1990Bahan Makanan Ayam
Kampung. Penerbit Yayasan Angkasa.
Serão, E.A, 2012. Faktor Faktor
Penghabat Produksi Ayam Kampung dan Koersial Dili Timor-Leste. PhD. ,tessis.
Sihombing, 1997. Beternakan Babi.
Gadjamada University Press Yogyakarta.
Seodirdjoatmodja, S.M.D. (1986).
Betrnak Induk dan Pejantan Ayam Kampung. Penebit karya Bali. Jakarta Selatan.
Leonardo. L. E. Sousa. De Milho
Retrospectiva de 1998 e Perspectivas. Precos Agícolas, v. 13, n. 147, p. 18-20,
1999.
Tilman, A.D. Hartadi. H. S.
Prawirokusumo, S reksohardiprojo, S. Lebdokusudjo. IImu Makan ternak dasr.
Gajah Mada university Press Yogyakarta. 1984.
0 komentar:
Posting Komentar